Institut za javno zdravlje

	6.4.2010. 7. April, Svijetski dan zdravlja
	Svijetski dan zdravlja se i ove godine proslavlja širom planete. SZO je povodom Svijetskog dana zdravlja ove godine stavila akcenat na kretanje, odnosno fizičku aktivnost kao jednog od oblika zdravog ponašanja i unapređenja zdravlja kroz akciju ”1000 cities 1000 lives”. U periodu od 7. – 11. Aprila će se širom planete održati niz aktivnosti u gradovima, parkovima, halama, gdje će lokalni sportisti promovisati fizičku aktivnost kao zdrav stil života. SZO je dala preporuke za fizičku aktivnost koje se odnose na vrijeme i vrstu aktivnosti koju bi trebalo upražnjavati svakodnevno da bi se izbjegle posljedice koje izaziva neaktivnost. Preporuke su date za djecu, odrasle i stariju populaciju. Preporuke za djecu: 60 minuta umjerene do intenzivne aktivnosti dnevno koja je prilagođena uzrastu i uključuje kombinaciju aerobnih, zatim vježbi za jačanje mišića i kostiju. Aerobne vježbe uključuju aktivnosti poput plivanja, trčanja, tenisa, dok aktivnosti poput gimnastike, igranja košarke, preskakanja konopca i dr. , koriste se za jačanje mišićne snage i jačanje kostiju. Osim direktnih povoljnih uticaja na zdravlje, fizička aktivnost kod mladih jača samopouzdanje, podstiče nezavisnost i druželjubivost, kao i drugih pozitivnih oblika ponašanja potiskujući na taj način loše navike (pušenje, droga, alkoholizam). Preporuke za odrasle (18 – 65 godina) 30 minuta umjerene do intenzivne aktivnosti dnevno. Postoje različiti načini da se to postigne: - Pješačite, ili idite biciklom do posla - Izbjegavajte prevoz na kratke relacije - Idite u šetnju ili trčanje sa prijateljima - Koristite stepenice umjesto lifta - Bavite se kućnim poslovima, ili poslovima u bašti - Uključite se u neki sport Preporuke za stariju populaciju (preko 65 godina) Preporuke za ovu grupu ljudi važe kao i za odraslu populaciju sa prilagodbama intenziteta i vrste aktivnosti i forsiranjem onih aktivnosti koji pospješuju flexibilnost i ravnotežu. Osobe koje tek počinju sa fizičkom aktivnošću trebalo bi da počnu polako i postepeno da bi izbjegli povrede i osjećaj iscrpljenosti. Osobe koje pate od srčanih tegoba, šećerne bolesti, gojaznosti, kao i osobe preko 45 godina koje namjeravaju da se bave intenzivnom fizičkom aktivnošću bi, prije početka, trebalo da se posavjetuju sa svojim ljekarom. Rezultati koji se postižu redovnom fizičkom aktivnošću su višestruki: sagorijevanje kalorija i postizanje željene težine, snižavanje nivoa holesterola i šećera u krvi, utiče na bolje raspoloženje i samopouzdanje, smanjuje rizik za nastanak povišenog krvnog pritiska, utiče na očuvanje koštane mase, smanjuje psihološke posljedice savremenog načina života kao što su stres, depresija, usamljenost.